Posljednjih dvadeset godina vode južnog Jadrana, Malostonskog i Neretvanskog kanala te estuarija rijeke Neretve podložne su značajnim promjenama zbog klimatskih promjena i antropogenih utjecaja. Među najvažnijim promjenama ističu se smanjenje ljetnih padalina, porast saliniteta i temperatura mora u plitkim priobalnim područjima. Projektom će se analizirati biološke i ekološke značajke važnih vrsta različitih trofičkih razina, posebno onih od ribarstvenog značaja, zaštićenih i ugroženih vrsta te onih s ključnom ekološkom ulogom. Usporedit će se trenutačno i povijesno stanje populacija vrsta za koje postoje podaci, s ciljem razumijevanja promjena koje utječu na ribarstvene resurse i funkcioniranje ekosustava. Poseban naglasak stavlja se na invazivne vrste koje narušavaju prehrambene lance i ekološke odnose. Istraživanje će se provesti kroz pet radnih paketa fokusiranih na morske resurse, ekosustave južnog i srednjeg Jadrana i tradicionalno ribarstvo. Pristupi i metode temelje se na prethodnim istraživanjima tima i prilagođeni su dostupnim sredstvima. Krajnji cilj je pružiti znanstvenu osnovu za održivo upravljanje resursima i jačanje socio-ekonomskog položaja dionika ribarskog sektora u kontekstu okolišnih promjena.

Glavni cilj: Istražiti utjecaj recentnih ekoloških promjena u južnom Jadranu/Neretvanski kanal i delti Neretve na autohtone i alohtone vrste riba, rakova, školjkaša i trpova od ribarstvenog, ekološkog i konzervacijskog značaja. Projekt će procijeniti stanje populacija ključnih vrsta, njihovo razmnožavanje i novačenje te usporediti nove podatke s istraživanjima provedenim u razdoblju od 2000. do 2010. godine.

Specifični ciljevi:

1. Procijeniti stanje odabranih značajnih autohtonih vrsta:

○ Istražiti populacijsku strukturu gospodarski i ekološki važnih autohtonih vrsta: olige (Atherina boyeri), cipla bataša (Mugil cephalus), kućice (Chamelea gallina), trpa, Holothuria tubulosa i velike kozice (Penaeus kerathurus).

○ Analizirati promjene u odnosu na povijesne podatke kako bi se utvrdile ekološke i antropogene promjene.

2. Istražiti odabrane ugrožene vrsta ribe:

○ Proučiti mriješćenje ugrožene ćepe (Alosa fallax) u kopnenim vodama delte Neretve.

3. Analizirati status i utjecaj odabranih invazivnih vrsta:

○ Ispitati utjecaj i reproduktivni potencijal alohtonih vrsta, kao što su pastrvski grgeč (Micropterus salmoides) , plavi rak (Callinectes sapidus) i zrakasta kamenica (Pinctada radiata) na lokalne ekosustave.

○ Znanstveni radovi kao temelj za zaštitu i upravljanje osjetljivim područjem delte Neretve.

4. Procjena ekološke stabilnosti ili degradacije bentoske biocenoze na ušću Neretve

○ Utvrditi promjene hidrografskih čimbenika

○ Istražiti promjenu strukture zajednice

5. Utvrditi odnos između zdravlja čovjeka i ekosustava obzirom na odabrane vrste:

○ Istražiti prisustvo parazita u analiziranim vrstama.

○ Utvrditi potencijalni učinak parazita na zdravlje ljudi.

Opis projekta

1. trenutno stanje u području istraživanja

Plitka obalna staništa kao što su uvale, plitki kanali i estuariji, među najvrijednijim su svjetskim ekosustavima. Oni ublažavaju promjene u ekosustavu smanjujući eutrofikaciju, a filtracijski organizmi, podvodna vegetacija, livade morskih cvjetnica i močvare omogućuju pročišćavanje ekosustava (Barbier i sur. 2011; Elliott i Whitfield 2011). U ovim ekosustavima česte su populacije vodenih organizama visoke gustoće, koje su zanimljive za ribarstvo, što ima različite i brojne socioekonomske posljedice. Mnoga prijelazna plitka staništa, kao što su jadranske uvale i estuariji, područja su bogata juvenilnim stadijima nektonskih organizama koji se ovdje skupljaju i rastu, pa o stanju u ovim područjima novačenja mlađi ovisi priobalno morsko ribarstvo. Plitka obalna područja nemaju samo važnu ekološku, već i značajnu povijesnu i socioekonomsku vrijednost (Newton, 2013), a gospodarska važnost priobalnih područja prepoznata je i kroz usluge ekosustava (Woodward i Wui, 2001). Međutim, plitka područja su izložena brojnim pritiscima, a interakcija stresnih čimbenika kao što su zagađenje, eutrofikacija i neselektivan izlov (Jackson i sur. 2001; Elliott i Whitfield 2011) s čimbenicima klimatskih promjena kao što su hipoksija, porast temperature mora, porast morske razine ili acidifikacija vjerojatno će utjecati na promjene populacija i ekosustava s brojnim posljedicama po ukupno funkcioniranje ekosustava, posebice promjene u trofičkim odnosima, fiziologiji i rasprostranjenosti pojedinih vrsta, te otpornost i produktivnost ekosustava.

Iako se plitki ekosustavi klasificiraju kao najproduktivniji i najvrijedniji vodeni sustavi, oni su su i najosjetljiviji i najugroženiji, posebno djelovanjem ljudskih aktivnosti. Tijekom posljednjeg desetljeća, zajednice riba i beskralješnjaka često se koriste za procjenu kakvoće ili za praćenje promjena okoliša u estuarijima. One imaju važnu ulogu u funkcioniranju i morskog i slatkovodnog sustava, pružajući mnogim vrstama staništa za reprodukciju, hranjenje, rast – osnovne uvjete za život (Whitfield i Elliott, 2002; Ramosa i sur., 2012; Sheaves i sur., 2012). Socioekonomski, ribe, rakovi i školjkaši su vrijedna komponenta u estuarskim područjima, a svaka značajna promjena u okolišu utječe na njihove populacije. Budući da su estuariji povijesno uvijek bili pod različitim pritiscima, a od nedavno i pod utjecajem klimatskih promjena koje se uglavnom očituju povećanjem temperature i smanjenjem protoka slatkih voda, potrebno je pripremiti odgovore za ublažavanje poremećaja različitih funkcija estuarskih ekosustava što je moguće prije.

Sva područja istraživanja su danas pod utjecajem unosa i uspostavljanja populacija niza alohtonih vrsta riba i beskralježnjaka, od novih vrsta morskih riba u Neretvanskom kanalu (Glamuzina i sur., 2017) i delti Neretve (pastrvski grgeč; Mrakovčić i sur., 2021), rakova poput plavog raka u cijelom južnom Jadranu (Glamuzina L. i sur., 2023) i alohtonih školjkaša (Bratoš Cetinić i sur., 2023), koji potencijalno mogu značajno utjecati na lokalne ekosustave i njihovo funkcioniranje u biološkom i socio-ekonomskom aspektu. Iako je gospodarski potencijal nekih vrsta poput plavoga raka već dokumentiran (Glamuzina L. i sur., 2021), niz drugih bioloških značajki vrste i potencijalne štete u prijemnim ekosustavima nisu istraživane.

Ovaj projekt istražit će dinamike populacija gospodarski i ekološki značajnih autohtonih vrsta, ali i već ustanovljenih populacija alohtonih vrsta riba i beskralježnjaka radi poboljšanja upravljanja ribolovom u obalnom području. Složena struktura i funkcija visokoproduktivnog ekosustava, zajedno s njegovim učinkovitim trofičkim prijenosom, nudi jedinstvenu priliku za kreiranje okruženja povoljnog za ljudske aktivnosti. Zapravo, zajednice bogate ribom u estuarijima i lagunama uvijek su predstavljale izvor prihoda i sredstava za život ljudima u naseljima širom sredozemnog bazena. Od davnina, obalne lagune nudile su prostorne mogućnosti obalnim naseljima za razvijanje, kao i obrasce za ribolov i tradicionalne modele iskorištavanja i upravljanja lagunama, koji su primijenjeni tijekom povijesti i u Sredozemlju i u drugim dijelovima svijeta. Stoga su obalna područja i estuariji povijesno važni jer su sastavni dio kulturne baštine obalnih zajednica (FAO, 2015).